Latinica / Ćirilica

Izaberite boju:

USD EUR

Za ljubav otadžbine: Patriote i patriotizmi u srpskoj kulturi XVIII veka u Habzburškoj monarhiji

U poslednje tri turbulentne decenije toliko se toga dogodilo u našem društvu da se značenje pojma patriotizam, samo po sebi nametnulo kao provokativno pitanje. Galerija Matice srpske izložbom “Za ljubav otadžbine - patriotizam u srpskoj kulturi 18. veka” ukazuje na korene danas zanemarene i često pogrešno shvaćene reči. Prepuna velika sala na otvaranju, “gde ni igla nije imala gde da padne”, uprkos ledenim danima nedvosmisleno govori o aktuelnosti teme... 

Patriotizam je, kako ističe autor izložbe mr Vladimir Simić relativno nov pojam, iskovan tokom 18. veka, a zatim vrlo brzo prihvaćen u terminologiji ranih nacionalizama 19. veka. U to vreme stekao je i političku konotaciju. 

- Shvatanje ljubavi prema otadžbini se vremenom menjalo o čemu svedoči i oko 100 izloženih predmeta u Galeriji Matice - objašnjava kustos Snežana Mišić. 

NACIJA I DRŽAVA 
Kovanica patriotizam, izvedena iz reči patria - otadžbina. Izložba pokazuje da je patriotizam višeslojni pojam koji je svoja specifična značenja izvlačio iz konteksta istorijskog razdoblja i okolnosti. Ovaj pojam odnosio se i na zemlju predaka, ali i simboličan prostor, prvobitnu otadžbinu - raj. Srbi se posle Velike seobe nalaze u katoličkom carstvu, ali zahvaljujući nekoj vrsti ugovora sa vladarom, dobili su privilegije koje im garantuju verska i kulturna prava. Glavna komponenta tog odnosa bila je - lojalnost. Privilegije je trebalo očuvati. Danas je to lojalnost naciji i državi u kojoj živimo. 
U prvoj sali smestili su se austrougarski carevi i kraljevi, a njome dominira reprezentativni portret Marije Terezije, vlasništvo Vojnog muzeja iz Beograda - prvi put pred publikom. Kakve to veze ima sa patriotizmom, pita se jedna posetiteljka? 

Specifičan politički položaj srpskog naroda u Habzburškoj monarhiji nakon Velike seobe 1690. zasnivao se na privilegijama koje je odobrio car Leopold Prvi, izuzevši ih iz svih državnih zakona Ugarske. Dakle, patriotizam je tada značio - lojalnost “milostivom vladaru”, jer carska je milost imala veliki značaj za srpski etnos. Leopoldovi naslednici, pa i Marija Terezija potvrđuju povlastice koje je on dao Srbima, pa se oni slave u pesmama. Patrijarh Arsenije je Mariji Tereziji, kao čestitku kad je krunisana za ugarsku kraljicu, napisao pesmu. U njoj je “carica mogla da ponese krunu od Nemanje ostavljenu”. 

U doba baroka patriotizam u sebi sadrži religiozni segment, otuda se na izložbi nalaze freske i ikone tog perioda, poput barokne ikone cara Dušana. Važnu ulogu dobijaju svetitelji “svetorodne vladarske loze Nemanjića”. 

Nakon kulta vladara i dinastičkog patriotizma, koji je potvrđen srpskim učešćem u ratovima protiv Francuza, Prusa i Turaka na strani cara - budi se građanski patriotizam. Poslednjih godina 18. veka Josif Drugi uvodi reforme i ublažava razlike među konfesijama. U takvim okolnostima patriotizam je istican kao osnovni pokretač pojedinca koji deluje u javnoj sferi, dok je vodilja patriota-reformatora bila ideja opšte koristi. 


Nacionalizam 19. veka bio je duhovno čedo prosvetiteljstva. U borbi za zakon i slobodu izložba prepoznaje i konstitucionalni patriotizam. Taj period, između ostalog simboliše i potret Save Tekelije, koji se zalagao da carevom voljom privilegije date Srbima budu konačno ozakonjene, da više ne zavise od dobre volje vladara. 
- U vreme kad nije postojala nacionalna država, kad ni nacije nisu bile definisane kao u 19. veku, patriotizam je bio nešto sasvim drugo od onog što danas podrazumevamo pod tim pojmom - ističe Vladimir Simić. 

Patriotizam je danas u Srbiji u najvećoj meri sveden na jednu dimenziju koja je, kako kaže Simić, dobila po malo “agresivni karakter”. On može da se iskaže na bojnom polju - ali, upozorava autor izložbe, patriotizam je pre svega kulturološki pojam. I državne - političke i ekonomske reforme su patriotizam. I čišćenje snega je jedan banalni primer patriotizma. Ali, ovaj pojam pre svega podrazumeva - davanje! 

VIZUELNI SIMBOLI 

Patriotizam je kao sloboda, kao ljubav - apstraktan pojam. Nije bilo jednostavno preslikati ga u materijalnu formu, što je bio zadatak izložbe. Analizirajući komponente koje čine taj konglomerat ideja, misli i osećanja došlo se do vizuelnih simbola koji čine izložbu. Istovremeno kroz sve te eksponate provlači se osnovna ideja patriotizma: lojalnost ili vernost nekome ili nečemu. Otuda je izložba podeljena na nekoliko delova: dinastički patriotizam, reformski u vreme prosvetiteljstva, verski...

Čitaj dalje

Detaljne informacije o knjizi:

Autor: Vladimir Simić
ŽanrKultura, religija
Izdavač: Galerija Matice Srpske
ISBN:978-86-83603534
Br. strana:562
Povez:tvrd
Jezik:Srpski
Format:24 cm
Dodaj u listu želja Preporuči prijatelju

Za ljubav otadžbine: Patriote i patriotizmi u srpskoj kulturi XVIII veka u Habzburškoj monarhiji

U poslednje tri turbulentne decenije toliko se toga dogodilo u našem društvu da se značenje pojma patriotizam, samo po sebi nametnulo kao provokativno pitanje. Galerija Matice srpske izložbom “Za ljubav otadžbine - patriotizam u srpskoj kulturi 18. veka” ukazuje na korene danas zanemarene i često pogrešno shvaćene reči. Prepuna velika sala na otvaranju, “gde ni igla nije imala gde da padne”, uprkos ledenim danima nedvosmisleno govori o aktuelnosti teme... 

Patriotizam je, kako ističe autor izložbe mr Vladimir Simić relativno nov pojam, iskovan tokom 18. veka, a zatim vrlo brzo prihvaćen u terminologiji ranih nacionalizama 19. veka. U to vreme stekao je i političku konotaciju. 

- Shvatanje ljubavi prema otadžbini se vremenom menjalo o čemu svedoči i oko 100 izloženih predmeta u Galeriji Matice - objašnjava kustos Snežana Mišić. 

NACIJA I DRŽAVA 
Kovanica patriotizam, izvedena iz reči patria - otadžbina. Izložba pokazuje da je patriotizam višeslojni pojam koji je svoja specifična značenja izvlačio iz konteksta istorijskog razdoblja i okolnosti. Ovaj pojam odnosio se i na zemlju predaka, ali i simboličan prostor, prvobitnu otadžbinu - raj. Srbi se posle Velike seobe nalaze u katoličkom carstvu, ali zahvaljujući nekoj vrsti ugovora sa vladarom, dobili su privilegije koje im garantuju verska i kulturna prava. Glavna komponenta tog odnosa bila je - lojalnost. Privilegije je trebalo očuvati. Danas je to lojalnost naciji i državi u kojoj živimo. 
U prvoj sali smestili su se austrougarski carevi i kraljevi, a njome dominira reprezentativni portret Marije Terezije, vlasništvo Vojnog muzeja iz Beograda - prvi put pred publikom. Kakve to veze ima sa patriotizmom, pita se jedna posetiteljka? 

Specifičan politički položaj srpskog naroda u Habzburškoj monarhiji nakon Velike seobe 1690. zasnivao se na privilegijama koje je odobrio car Leopold Prvi, izuzevši ih iz svih državnih zakona Ugarske. Dakle, patriotizam je tada značio - lojalnost “milostivom vladaru”, jer carska je milost imala veliki značaj za srpski etnos. Leopoldovi naslednici, pa i Marija Terezija potvrđuju povlastice koje je on dao Srbima, pa se oni slave u pesmama. Patrijarh Arsenije je Mariji Tereziji, kao čestitku kad je krunisana za ugarsku kraljicu, napisao pesmu. U njoj je “carica mogla da ponese krunu od Nemanje ostavljenu”. 

U doba baroka patriotizam u sebi sadrži religiozni segment, otuda se na izložbi nalaze freske i ikone tog perioda, poput barokne ikone cara Dušana. Važnu ulogu dobijaju svetitelji “svetorodne vladarske loze Nemanjića”. 

Nakon kulta vladara i dinastičkog patriotizma, koji je potvrđen srpskim učešćem u ratovima protiv Francuza, Prusa i Turaka na strani cara - budi se građanski patriotizam. Poslednjih godina 18. veka Josif Drugi uvodi reforme i ublažava razlike među konfesijama. U takvim okolnostima patriotizam je istican kao osnovni pokretač pojedinca koji deluje u javnoj sferi, dok je vodilja patriota-reformatora bila ideja opšte koristi. 


Nacionalizam 19. veka bio je duhovno čedo prosvetiteljstva. U borbi za zakon i slobodu izložba prepoznaje i konstitucionalni patriotizam. Taj period, između ostalog simboliše i potret Save Tekelije, koji se zalagao da carevom voljom privilegije date Srbima budu konačno ozakonjene, da više ne zavise od dobre volje vladara. 
- U vreme kad nije postojala nacionalna država, kad ni nacije nisu bile definisane kao u 19. veku, patriotizam je bio nešto sasvim drugo od onog što danas podrazumevamo pod tim pojmom - ističe Vladimir Simić. 

Patriotizam je danas u Srbiji u najvećoj meri sveden na jednu dimenziju koja je, kako kaže Simić, dobila po malo “agresivni karakter”. On može da se iskaže na bojnom polju - ali, upozorava autor izložbe, patriotizam je pre svega kulturološki pojam. I državne - političke i ekonomske reforme su patriotizam. I čišćenje snega je jedan banalni primer patriotizma. Ali, ovaj pojam pre svega podrazumeva - davanje! 

VIZUELNI SIMBOLI 

Patriotizam je kao sloboda, kao ljubav - apstraktan pojam. Nije bilo jednostavno preslikati ga u materijalnu formu, što je bio zadatak izložbe. Analizirajući komponente koje čine taj konglomerat ideja, misli i osećanja došlo se do vizuelnih simbola koji čine izložbu. Istovremeno kroz sve te eksponate provlači se osnovna ideja patriotizma: lojalnost ili vernost nekome ili nečemu. Otuda je izložba podeljena na nekoliko delova: dinastički patriotizam, reformski u vreme prosvetiteljstva, verski...

Dodaj komentar

Da bi ostavio komentar treba da budeš prijavljen Prijavi se

Povezani proizvodi

Knjige na osnovu tvog interesovanja

Za prikaz knjiga koje će te zanimati potrebno je da se prijaviš Prijavi se Prednosti prijave i otvaranja DK naloga?