Latinica / Ćirilica

Izaberite boju:

USD EUR

Sabrana dela 1-9 Dimitrije V. Ljotić

Cena : 29.537,00 RSD
Količina:

Sabrana dela Dimitrija Ljotića I-IX sadrže 701 tekst, uključujući i Ljotićevu autobiografiju!

Ove tekstove Dimitrije V. Ljotić je napisao i objavio u periodu od 1932. do svoje pogibije u aprilu 1945.

Dela donose kompletan i izvorni uvid u život i političku misao Dimitrija V. Ljotića i umnogome otkrivaju i pojašnjavaju mnoge tabu teme vezane za srpsku istoriju...

Dimitrije „Mita“ Ljotić (Smederevo, 12. avgust 1891 — Ajdovščina, 23. april 1945) je bio srpski političar, ministar Kraljevine Jugoslavije, advokat i vođa pokreta ZBOR .

Ljotić je 1931. bio ministar pravde u vladi Petra Živkovića. Na to mesto je podneo ostavku nakon što je kralj Aleksandar I Karađorđević odbio njegov predlog ustava o sprovođenju slobodnih i tajnih izbora, gde bi kandidate određivali predstavnici profesionalnih, staleških, kulturnih i humanitarnih organizacija. Ljotić je 1935. osnovao profašističku stranku Zbor. Predlagao je ekstremnu političku filozofiju koju je odlikovao nacionalizam, srpski seljački paternalizam i agrarizam, verska etika Srpske pravoslavne crkve, monarhizam i potpuna odanost dinastiji Karađorđević, kao i nedemokratsko, korporativno uređenje države i integralno jugoslovenstvo. On je bio i antiliberal i antidemokrata, suprotstavljajući se višepartijskom sistemu, ne prihvatajući Jevreje i masone, i iznad svega komuniste.[1] Zbor je bio veoma nepopularan u predratnom razdoblju (sa svega oko 1 % glasova na izborima).

Posle okupacije Jugoslavije 1941. Nemci su mu predlagali da osnuje svoju vladu, no on je to odbio i predložio generala Milana Nedića za mesto premijera. Tokom rata, Ljotić je bio osoba od najvećeg nemačkog poverenja. Bio je načelnik za moral u Srpskom dobrovoljačkom korpusu, čiji su pripadnici po njemu nazivani ljotićevci. Ljotić je tajno održavao kontakte sa četnicima generala Dragoljuba Mihailovića. Poginuo je 1945. u automobilskoj nesreći u Sloveniji dok je pokušavao da stvori nacionalistički i antikomunistički savez koji bi se suprotstavio Jugoslovenskoj armiji.

Čitaj dalje

Detaljne informacije o knjizi:

Autor: Dimitrije V. Ljotić
ŽanrKompleti
Izdavač: Nova iskra
Br. strana:3040
Povez:tvrd
Jezik:Srpski
Format:20cm
Dodaj u listu želja Preporuči prijatelju

Sabrana dela 1-9 Dimitrije V. Ljotić

Cena : 29.537,00 RSD
Količina:

Sabrana dela Dimitrija Ljotića I-IX sadrže 701 tekst, uključujući i Ljotićevu autobiografiju!

Ove tekstove Dimitrije V. Ljotić je napisao i objavio u periodu od 1932. do svoje pogibije u aprilu 1945.

Dela donose kompletan i izvorni uvid u život i političku misao Dimitrija V. Ljotića i umnogome otkrivaju i pojašnjavaju mnoge tabu teme vezane za srpsku istoriju...

Dimitrije „Mita“ Ljotić (Smederevo, 12. avgust 1891 — Ajdovščina, 23. april 1945) je bio srpski političar, ministar Kraljevine Jugoslavije, advokat i vođa pokreta ZBOR .

Ljotić je 1931. bio ministar pravde u vladi Petra Živkovića. Na to mesto je podneo ostavku nakon što je kralj Aleksandar I Karađorđević odbio njegov predlog ustava o sprovođenju slobodnih i tajnih izbora, gde bi kandidate određivali predstavnici profesionalnih, staleških, kulturnih i humanitarnih organizacija. Ljotić je 1935. osnovao profašističku stranku Zbor. Predlagao je ekstremnu političku filozofiju koju je odlikovao nacionalizam, srpski seljački paternalizam i agrarizam, verska etika Srpske pravoslavne crkve, monarhizam i potpuna odanost dinastiji Karađorđević, kao i nedemokratsko, korporativno uređenje države i integralno jugoslovenstvo. On je bio i antiliberal i antidemokrata, suprotstavljajući se višepartijskom sistemu, ne prihvatajući Jevreje i masone, i iznad svega komuniste.[1] Zbor je bio veoma nepopularan u predratnom razdoblju (sa svega oko 1 % glasova na izborima).

Posle okupacije Jugoslavije 1941. Nemci su mu predlagali da osnuje svoju vladu, no on je to odbio i predložio generala Milana Nedića za mesto premijera. Tokom rata, Ljotić je bio osoba od najvećeg nemačkog poverenja. Bio je načelnik za moral u Srpskom dobrovoljačkom korpusu, čiji su pripadnici po njemu nazivani ljotićevci. Ljotić je tajno održavao kontakte sa četnicima generala Dragoljuba Mihailovića. Poginuo je 1945. u automobilskoj nesreći u Sloveniji dok je pokušavao da stvori nacionalistički i antikomunistički savez koji bi se suprotstavio Jugoslovenskoj armiji.

Dodaj komentar

Da bi ostavio komentar treba da budeš prijavljen Prijavi se

Povezani proizvodi

Knjige na osnovu tvog interesovanja

Za prikaz knjiga koje će te zanimati potrebno je da se prijaviš Prijavi se Prednosti prijave i otvaranja DK naloga?