Latinica / Ćirilica

Izaberite boju:

USD EUR

Pišete li za medije

Cena : 1.150,00 RSD
Količina:

Greške nisu strašne

„Većina novinara, koji u našim medijima prate kulturu, dobro poznaje pravopis i jezičku normu pa su greške ređe nego u drugim rubrikama. Uostalom, greške i nisu strašne – jednom se pogreši, drugi put ne. Ima nešto drugo što ne valja i što treba nazvati ogrešenjima o jezik. Pri tome, pod ogrešenjem podrazumevam ono što se ne menja, što se ponavlja i ne ispravlja.

Jednoj grupi ogrešenja pripada upotreba reči čije značenje autor teksta ne zna. Tako je nedavno, u pohvali jednom režiseru i njegovoj postavci pozorišnog komada, čitalac (uglednih novina) mogao da pročita kako je viđena sjajna, gotovo zaumna režija. U bilo kom rečniku našeg jezika naći ćemo da pridev zauman znači van pameti, bez pameti, bezuman. Novinarki se, izgleda, baš dopao ovaj pridev, verovatno joj i zvuči malo neobično (i zaista se retko čuje) i učeno, ali joj se, opet izgleda, baš ne dopada da značenje manje uobičajenih reči proveri u rečniku. (…)

I šta sada da zaključimo? Opravdan bi bio zaključak da se ovako nepismeno i, zbog toga nejasno, ne sme pisati ni o ceni pasulja na pijaci. Opravdano bi bilo i kada bismo zaključili da u redakciji ovih novina ne vode računa ko o čemu i kako piše. Svašta bismo mogli da zaključimo i da, pri tome, ne pogrešimo ali meni se sviđa, recimo, ovaj zaključak: Novinari bi morali da uče da pišu (i govore) a to znači da treba da uče svoj jezik.“
Autor

Čitaj dalje

Detaljne informacije o knjizi:

Autor: Radomir Dabetić
ŽanrRečnici, leksikoni, enciklopedije
Izdavač: Prometej
ISBN:978-86-515-1694-1
Br. strana:168
Jezik:Srpski
Format:20cm
Dodaj u listu želja Preporuči prijatelju

Pišete li za medije

Cena : 1.150,00 RSD
Količina:

Greške nisu strašne

„Većina novinara, koji u našim medijima prate kulturu, dobro poznaje pravopis i jezičku normu pa su greške ređe nego u drugim rubrikama. Uostalom, greške i nisu strašne – jednom se pogreši, drugi put ne. Ima nešto drugo što ne valja i što treba nazvati ogrešenjima o jezik. Pri tome, pod ogrešenjem podrazumevam ono što se ne menja, što se ponavlja i ne ispravlja.

Jednoj grupi ogrešenja pripada upotreba reči čije značenje autor teksta ne zna. Tako je nedavno, u pohvali jednom režiseru i njegovoj postavci pozorišnog komada, čitalac (uglednih novina) mogao da pročita kako je viđena sjajna, gotovo zaumna režija. U bilo kom rečniku našeg jezika naći ćemo da pridev zauman znači van pameti, bez pameti, bezuman. Novinarki se, izgleda, baš dopao ovaj pridev, verovatno joj i zvuči malo neobično (i zaista se retko čuje) i učeno, ali joj se, opet izgleda, baš ne dopada da značenje manje uobičajenih reči proveri u rečniku. (…)

I šta sada da zaključimo? Opravdan bi bio zaključak da se ovako nepismeno i, zbog toga nejasno, ne sme pisati ni o ceni pasulja na pijaci. Opravdano bi bilo i kada bismo zaključili da u redakciji ovih novina ne vode računa ko o čemu i kako piše. Svašta bismo mogli da zaključimo i da, pri tome, ne pogrešimo ali meni se sviđa, recimo, ovaj zaključak: Novinari bi morali da uče da pišu (i govore) a to znači da treba da uče svoj jezik.“
Autor

Dodaj komentar

Da bi ostavio komentar treba da budeš prijavljen Prijavi se

Povezani proizvodi

Knjige na osnovu tvog interesovanja

Za prikaz knjiga koje će te zanimati potrebno je da se prijaviš Prijavi se Prednosti prijave i otvaranja DK naloga?