"Šta je ekonomska misao pred trnovitim hodom istorije na putu do sopstvene civilizacijske samosvesti, danas, kada se ovde i sada - na raskrsnicama između starog i najnovijeg "novog svetskog poretka", rata i mira, dobra i zla moralnog i nemoralnog, između imati i biti - razbacuju ideali, mitovi o obećanoj zemlji, revolucije i utopije, poput krhotina razbijenog ogledala, po ledinama beskonačnog bespuća i beznađa? Možda samo urlik lepenskog čoveka starog osam milenijuma pred nesagledivošću Vaseljene! Možda uzaludna strast i uzaludni vapaj za nekim drugim, boljim, postapokaliptičnim svetom, zbog toga što najnoviji "novi svetski poredak" (globalizacija, tehnološki totalitarizam, tranzicija, sankcije, vojna agresija itd), želi svet da pretvori u jednu veliku fabriku! Fabriku u kojoj bi pravila propisivao Veliki brat Kapital koji sedi u Vašingtonu i u Vol stritu, koji sve vidi, sve zna, sve može i sve ume. Fabriku na kojoj bi i Orvel pozavideo. Uprkos svemu, za mene ekonomska misao nije uzaludna strast. Zbog toga, u knjizi "Država i tržišne reforme", analizirajući ulogu države u procesima tržišnih reformi u bivšim socijalističkim zemljama sa posebnim osvrtom na jugoslovensku praksu, imao sam nameru da skinem sve ideološke i druge magle koje obavijaju proces tranzicije bivših socijalističkih zemalja u okviru najnovijeg "novog svetskog poretka". Osim toga, cilj mi je bio da kritički preispitam samu praksu tržišnih reformi jugoslovenske privrede i ulogu države u tim reformama. I na kraju, namera mi je i da utvrdim elemente razlike između jugoslovenskih tržišnih reformi i tranzicije u ostalim bivšim socijalističkim zemljama.