Latinica / Ćirilica

Izaberite boju:

USD EUR

Miljin kuvar - Kolekcija 2017.

Cena : 330,00 RSD
Količina:

Prvi broj u 2017 – Knedle, slane i slatke –  sa 63 recepta, bavio se knedlama i kao slanišem i kao slatkišem. Mada se knedle mogu praviti i od brašna svih vrsta, kod nas se obično podrazumeva da je osnovna namirnica krompir. Prava mala kulinarska revolucija u vezi s knedlama desila se prvo u Rusiji, ubrzo potom i u Nemačkoj i Italiji, kad je u testo za knedle ušao i krompir. Do tog vremena pravile su se bez njega. U drugoj polovini 16. veka Španci su doneli krompir iz Južne Amerike u Evropu, najkasnije od svih drugih vrsta do tada nepoznatog voća i povrća. Verovali ili ne, prvo se koristio cvet krompira kao ukras za kosu po plemićkim salonima. Međutim, kad je trebalo da postane hrana, u Francuskoj je uvedena zabrana gajenja zbog verovanja da se od krompira dobija leproza, a u Nemačkoj je bio proglašen za „đavolje povrće“ – raste u zemlji, neukusan je (?), ružan… Prvo se koristio kao stočna hrana, ali kad je Antoan Augustin Parmentje vrlo lukavo proširio glasine kako krompir jedu samo bogati (i to kriju), popularnost mu je naglo porasla. Nije tajna da je Evropu spasao gladi (pogotovo Nemačku). U Srbiju je krompir doneo Dositej Obradović početkom Prvog srpskog ustanka. Iako postoji skoro 4.000 vrsta krompira (samo u Peruu ima preko 3.000 domaćih), naše domaćice znaju samo za beli i crveni. Beli koriste za knedle i pire (brašnast je), a crveni (ne raspada se) za krompir-salatu.

Martovski broj – Najbolji posni recepti – doneo je 78 recepata u slanoj i slatkoj varijanti. Pokušao je da pomogne povodom astronomskih cena mladog voća i povrća uoči Vaskršnjeg posta. Ideja je da ne morate da ispraznite novčanik kako biste se hranili dobro. I ukusno. I bogato.

Treći broj u 2017. bio je Kućna pekara, sa 63 recepta. Naizgled su svi recepti za testo – isti ili slični. Ima u tome istine ako gledate samo sastojke. Međutim, u tim finesama – ovde manje ovog a više onog i bez onog ali s ovim – leži pola mudrosti kako napraviti savršeno testo. Ima li ičeg primamljivijeg od kuhinje koja miriše na tek ispečen hleb, pogaču, lepinje, kiflice…

Majski broj – Italijanska kuhinja, ima 68 recepata. Nijedna kuhinja nije tako bogata i raznovrsna kao italijanska. Mnogi misle da Italijani jedu samo paste i pice, međutim, to je daleko od istine. Mora se uzeti u obzir geografski momenat kako bi se razumela raznolikost. Italija je mediteranska, ali i alpska zemlja. Uticaji austrijske, francuske, grčke, kao i arapske kuhinje nisu zanemarljivi. Koriste isključivo sezonsko voće i povrće, i prednost daju svežim začinima nad sušenim. Pravi dragulj gastronomije, pritom jednostavni recepti.

Kao dvobroj, za jun/jul 2017. godine, na kioscima je bilo izdanje Letnji kuvar, sa 77 recepata. Pored uobičajene i podrazumevajuće brige o kalorijama i posledično višku kilograma, ishrana tokom leta specifična je i po tome što očekujemo da nas rashladi, osveži, okrepi i zasiti o istom trošku.

U avgustu ste čitali izdanje specifičnog naziva – Paradajz, paprika, patlidžan, sa 70 recepata. Sve ovo povrće, iako odomaćeno u Evropi, ima prilično egzotično poreklo. Papriku i paradajz dobili smo posle otkrivanja Amerike, tačnije Srednje i Južne Amerike. Krajem 14. veka paradajz je naprečas osvojio Evropu. Toliko smo se zaljubili u njega, pogotovo Italijani, da je teško poverovati da do tada nisu ni znali da postoji. A tek filmska ljubav između nas, posebno Leskovčana, i paprike? Da li je moguće da su nekad živeli bez paprika? Patlidžan nam je stigao iz Azije, ali odavno, mereno hiljadama godina. U davna vremena, patlidžan je bio lek koliko i hrana. Na primer, od kore se pravio čaj koji bismo mogli ponovo da pijemo – odličan je za uništavanje holesterola, pored ostalih lekovitih svojstava. Najbitnije što treba zapamtiti: paradajz podmlađuje, paprika je afrodizijak, a patlidžan odličan borac u borbi protiv gojaznosti.

Septembarsko izdanje Miljinog kuvara posvećeno je kraljici poslastica – torti. Najbolje torte imaju 66 recepata, sve samih klasičnih torti, koje su nezaobilazna praksa svih hvale vrednih domaćica, a izdanje obiluje mnoštvom saveta za što bolje snalaženje u pravljenju torti, kao i malih poslastičarskih trikova za brže, lepše, bolje spremanje.

Posne slave izašle su u oktobru, sa 73 recepta. Za posnu slavu najbolji je švedski sto kao posluženje zato što se sve vrti oko malih zalogaja i raznovrsnosti trpeze, pa ćete glavni akcenat baciti na predjela. Što ih je više, to bolje. Pravilo je da ne budu sva na isti kalup već da ima mnogo boja na stolu i da se zadovolje raznovrsni ukusi. Ako forsirate samo salate ili jednu namirnicu, na primer spanać, ništa niste uradili koliko god jela da ste spremili. A obavezno je i makar jedno jelo od ribe ili plodova mora. Poslastice su posebna priča. Kako posni kolači dugo mogu da stoje, možete da ih spremite i nedelju dana ranije.

U novembru su izašle Palačinke, slane i slatke. Imaju 66 recepata. Mnogo je vrsta palačinki, bez obzira na to što verovatno većina misli da postoje samo jedne. Krenimo od najstarijih – ruskih. Pouzdano je da su se pravile i u paganska vremena, kad su naši preci slavili dolazak lepog vremena i novog vegetativnog perioda, u stvari nove godine, testom u obliku Sunca. Prave se s kvascom, a može i bez njega, male su, debeljuškaste. Isto tako bucmaste su i američke, ali se ne prave s kvascem.  I za jedne i za druge uobičajeni sastojak je mleko, ali ima i brojnih varijacija. Na primer, ruske, pogotovo posne, prave se i s pivom. Imamo i meksičke tortilje. Međutim, ono što danas uobičajeno smatramo pod tortiljama, samo su jedna njihova varijanta. Originalne su zaista nalik palačinkama, ali se prave od mešavine kukuruznog i pšeničnog brašna. Poseban slučaj su francuske palačinke – krep Suzet. Kao i s ruskom salatom, i palačinke su postale poznate u Francuskoj posle rada brojnih francuskih kuvara kod ruskog plemstva. Bili su svedoci Maslenice, i samo su osnovnu ideju malo promenili. Oni su zaslužni za palačinke kakve danas spremamo. Koja god varijanta da vam je omiljena, filovi su plod vaše mašte.

Poslednji broj u 2017. godini posvećen je blogerima – Omiljeni recepti blogera, sa 53 recepta. Predstavljene su blogerke: Adilja Hodža, Ana Ćubela, Kristina Gašpar, Suzana Jovanović, Tatjana Stojanović, Snežana Knežević i Verica Poznanović. One se prilično razlikuju među sobom: nisu im iste stvari omiljene, preferiraju svoj način kuvanja i izbor namirnica… Ali jedna stvar im je zajednička – prema kuvanju gaje strast i, koliko god paradoksalno zvučalo, povezuje ih i sopstveni stil, odnosno svaka je „svoja“, i baš to insistiranje na nepristajanju na isti kalup čini ih autentičnima. Neki recepti će vam se učiniti savršeno poznati (ha, pa ovo i ja spremam), ali naše blogerke su i te „svima poznate“ recepte obogatile ili dodatkom neke namirnice ili drugačijim načinom spremanja. Naravno, pronaći ćete i originalne recepte, koje su same osmislile i podelile s nama.

Čitaj dalje

Detaljne informacije o knjizi:

Autor: Milja Lukić
ŽanrKuvari
Izdavač: Slovo pres
Povez:Broširan
Jezik:Srpski
Pismo:Latinica
Format:20cm
Datum izdavanja:2017.
Dodaj u listu želja Preporuči prijatelju

Miljin kuvar - Kolekcija 2017.

Cena : 330,00 RSD
Količina:

Prvi broj u 2017 – Knedle, slane i slatke –  sa 63 recepta, bavio se knedlama i kao slanišem i kao slatkišem. Mada se knedle mogu praviti i od brašna svih vrsta, kod nas se obično podrazumeva da je osnovna namirnica krompir. Prava mala kulinarska revolucija u vezi s knedlama desila se prvo u Rusiji, ubrzo potom i u Nemačkoj i Italiji, kad je u testo za knedle ušao i krompir. Do tog vremena pravile su se bez njega. U drugoj polovini 16. veka Španci su doneli krompir iz Južne Amerike u Evropu, najkasnije od svih drugih vrsta do tada nepoznatog voća i povrća. Verovali ili ne, prvo se koristio cvet krompira kao ukras za kosu po plemićkim salonima. Međutim, kad je trebalo da postane hrana, u Francuskoj je uvedena zabrana gajenja zbog verovanja da se od krompira dobija leproza, a u Nemačkoj je bio proglašen za „đavolje povrće“ – raste u zemlji, neukusan je (?), ružan… Prvo se koristio kao stočna hrana, ali kad je Antoan Augustin Parmentje vrlo lukavo proširio glasine kako krompir jedu samo bogati (i to kriju), popularnost mu je naglo porasla. Nije tajna da je Evropu spasao gladi (pogotovo Nemačku). U Srbiju je krompir doneo Dositej Obradović početkom Prvog srpskog ustanka. Iako postoji skoro 4.000 vrsta krompira (samo u Peruu ima preko 3.000 domaćih), naše domaćice znaju samo za beli i crveni. Beli koriste za knedle i pire (brašnast je), a crveni (ne raspada se) za krompir-salatu.

Martovski broj – Najbolji posni recepti – doneo je 78 recepata u slanoj i slatkoj varijanti. Pokušao je da pomogne povodom astronomskih cena mladog voća i povrća uoči Vaskršnjeg posta. Ideja je da ne morate da ispraznite novčanik kako biste se hranili dobro. I ukusno. I bogato.

Treći broj u 2017. bio je Kućna pekara, sa 63 recepta. Naizgled su svi recepti za testo – isti ili slični. Ima u tome istine ako gledate samo sastojke. Međutim, u tim finesama – ovde manje ovog a više onog i bez onog ali s ovim – leži pola mudrosti kako napraviti savršeno testo. Ima li ičeg primamljivijeg od kuhinje koja miriše na tek ispečen hleb, pogaču, lepinje, kiflice…

Majski broj – Italijanska kuhinja, ima 68 recepata. Nijedna kuhinja nije tako bogata i raznovrsna kao italijanska. Mnogi misle da Italijani jedu samo paste i pice, međutim, to je daleko od istine. Mora se uzeti u obzir geografski momenat kako bi se razumela raznolikost. Italija je mediteranska, ali i alpska zemlja. Uticaji austrijske, francuske, grčke, kao i arapske kuhinje nisu zanemarljivi. Koriste isključivo sezonsko voće i povrće, i prednost daju svežim začinima nad sušenim. Pravi dragulj gastronomije, pritom jednostavni recepti.

Kao dvobroj, za jun/jul 2017. godine, na kioscima je bilo izdanje Letnji kuvar, sa 77 recepata. Pored uobičajene i podrazumevajuće brige o kalorijama i posledično višku kilograma, ishrana tokom leta specifična je i po tome što očekujemo da nas rashladi, osveži, okrepi i zasiti o istom trošku.

U avgustu ste čitali izdanje specifičnog naziva – Paradajz, paprika, patlidžan, sa 70 recepata. Sve ovo povrće, iako odomaćeno u Evropi, ima prilično egzotično poreklo. Papriku i paradajz dobili smo posle otkrivanja Amerike, tačnije Srednje i Južne Amerike. Krajem 14. veka paradajz je naprečas osvojio Evropu. Toliko smo se zaljubili u njega, pogotovo Italijani, da je teško poverovati da do tada nisu ni znali da postoji. A tek filmska ljubav između nas, posebno Leskovčana, i paprike? Da li je moguće da su nekad živeli bez paprika? Patlidžan nam je stigao iz Azije, ali odavno, mereno hiljadama godina. U davna vremena, patlidžan je bio lek koliko i hrana. Na primer, od kore se pravio čaj koji bismo mogli ponovo da pijemo – odličan je za uništavanje holesterola, pored ostalih lekovitih svojstava. Najbitnije što treba zapamtiti: paradajz podmlađuje, paprika je afrodizijak, a patlidžan odličan borac u borbi protiv gojaznosti.

Septembarsko izdanje Miljinog kuvara posvećeno je kraljici poslastica – torti. Najbolje torte imaju 66 recepata, sve samih klasičnih torti, koje su nezaobilazna praksa svih hvale vrednih domaćica, a izdanje obiluje mnoštvom saveta za što bolje snalaženje u pravljenju torti, kao i malih poslastičarskih trikova za brže, lepše, bolje spremanje.

Posne slave izašle su u oktobru, sa 73 recepta. Za posnu slavu najbolji je švedski sto kao posluženje zato što se sve vrti oko malih zalogaja i raznovrsnosti trpeze, pa ćete glavni akcenat baciti na predjela. Što ih je više, to bolje. Pravilo je da ne budu sva na isti kalup već da ima mnogo boja na stolu i da se zadovolje raznovrsni ukusi. Ako forsirate samo salate ili jednu namirnicu, na primer spanać, ništa niste uradili koliko god jela da ste spremili. A obavezno je i makar jedno jelo od ribe ili plodova mora. Poslastice su posebna priča. Kako posni kolači dugo mogu da stoje, možete da ih spremite i nedelju dana ranije.

U novembru su izašle Palačinke, slane i slatke. Imaju 66 recepata. Mnogo je vrsta palačinki, bez obzira na to što verovatno većina misli da postoje samo jedne. Krenimo od najstarijih – ruskih. Pouzdano je da su se pravile i u paganska vremena, kad su naši preci slavili dolazak lepog vremena i novog vegetativnog perioda, u stvari nove godine, testom u obliku Sunca. Prave se s kvascom, a može i bez njega, male su, debeljuškaste. Isto tako bucmaste su i američke, ali se ne prave s kvascem.  I za jedne i za druge uobičajeni sastojak je mleko, ali ima i brojnih varijacija. Na primer, ruske, pogotovo posne, prave se i s pivom. Imamo i meksičke tortilje. Međutim, ono što danas uobičajeno smatramo pod tortiljama, samo su jedna njihova varijanta. Originalne su zaista nalik palačinkama, ali se prave od mešavine kukuruznog i pšeničnog brašna. Poseban slučaj su francuske palačinke – krep Suzet. Kao i s ruskom salatom, i palačinke su postale poznate u Francuskoj posle rada brojnih francuskih kuvara kod ruskog plemstva. Bili su svedoci Maslenice, i samo su osnovnu ideju malo promenili. Oni su zaslužni za palačinke kakve danas spremamo. Koja god varijanta da vam je omiljena, filovi su plod vaše mašte.

Poslednji broj u 2017. godini posvećen je blogerima – Omiljeni recepti blogera, sa 53 recepta. Predstavljene su blogerke: Adilja Hodža, Ana Ćubela, Kristina Gašpar, Suzana Jovanović, Tatjana Stojanović, Snežana Knežević i Verica Poznanović. One se prilično razlikuju među sobom: nisu im iste stvari omiljene, preferiraju svoj način kuvanja i izbor namirnica… Ali jedna stvar im je zajednička – prema kuvanju gaje strast i, koliko god paradoksalno zvučalo, povezuje ih i sopstveni stil, odnosno svaka je „svoja“, i baš to insistiranje na nepristajanju na isti kalup čini ih autentičnima. Neki recepti će vam se učiniti savršeno poznati (ha, pa ovo i ja spremam), ali naše blogerke su i te „svima poznate“ recepte obogatile ili dodatkom neke namirnice ili drugačijim načinom spremanja. Naravno, pronaći ćete i originalne recepte, koje su same osmislile i podelile s nama.

Dodaj komentar

Da bi ostavio komentar treba da budeš prijavljen Prijavi se

Povezani proizvodi

Knjige na osnovu tvog interesovanja

Za prikaz knjiga koje će te zanimati potrebno je da se prijaviš Prijavi se Prednosti prijave i otvaranja DK naloga?