Facsimil sarajevska Hagada je ručno dorađena, zlatotisak, kožni uvez, kutija / luksuzna oprema, 95% slici originalu - namjenjena kolekcionarima, ljubiteljima lijepih rariretnih knjiga.

Radjena je na prijedlog predsjednika svjetskog Jevrejskog kongresa g. Singera. Ovaj faksimil posjeduje i certifikat Jevresjske zajednice Sarajevo. Istim se garantuje da se vise nece raditi drugo izdanje (unistena sva priprema da do toga ne bi doslo).

Ograniceni tiraž od 613 primjeraka ima i svoju simboliku. Talmud ima 613 sura i zapovijedi a po drugom vjerovanju sveta vocka Nar kada se otvori ima 613 zrna a svako zrno je jedna lijepa zelja. Početna cijena Facsimila je bila 1.150,00 EUR-a. Kako je obicaj kod Facsimilnih izdanja smanjenjem broja preostalih primjeraka (ostalo jos 70 komada) cijena se povecava.

Na certifikatu se po zelji kupca moze odstampati ime buduceg vlasnika - sito stampa.

Sarajevska Hagada je jevrejski rukopisni oslikani kodeks, koji potiče iz srednjovekovne Španije. Smatra se jednom od najlepših knjiga ove vrste a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i u njegovom posedu nalazi se od 1894. godine, dok je prije toga pripadala sarajevskoj jevrejskoj porodici Koen.

Pretpostavlja se da je nastala oko 1350. godine u Barseloni, koja je tada bila u sastavu Aragona. Sarajevska Hagada je zajedno sa Jevrejima napustila Španiju još u 15. veku, a postoje podaci da se još 1609. godine nalazila u Italiji.

Sadržaj sarajevske Hagade ispisan je kaligrafskim pismom na prerađenoj i istančanoj koži, u periodu kada papir još uvek nije ušao u masovnu upotrebu.

Ova izuzetna rukopisna knjiga ima 142 pergamentska lista, veličine 16,5x22,8 cm. Uvezani su u tabake od po osam ili dvanaest stranica. Na prva 34 lista ima 69 minijatura sa prizorima iz biblisjske istorije, od stvaranja sveta do Mojsijeve smtri i sa prikazom mesnih pashalnih običaja. Na 50 listova kvadratnim hebrejskim pismom srednjovekovnog španskog tipa ispisan je tekst pashalne hagade sa iluminacijama, zastavicama i majuskulima (velika početna slova) u boji i u pozlati i drugim likovnim rešenjima u kojima se vidi gotičko-provansalski uticaj. Na kraju kodeksa je dodatak sa zbirkom pesama, izborom iz Talmuda, molitvenika i Biblije sa delovima za ostale dane praznika, bez ukrasa.