Latinica / Ćirilica

Izaberite boju:

USD EUR

U vihoru Oktobarske revolucije (1916-1918)

Cena : 1.500,00 RSD
Količina:

Između korica ove knjige stalo je samo dve godine života pešadijskog majora Radoja M. Jankovića (1879–1943), koje je slikovito opisao u dnevničkim beleškama pre jednog veka. Događaji koji su u žiži publikacije promenili su tokove svetske i srpske istorije – Veliki rat i Oktobarska revolucija. Janković je živeo u burnim decenijama na početku minulog stoleća, u mnogim sukobima i prelomnim dešavanjima aktivno je učestvovao ili bio dobar posmatrač, pa ovaj dnevnik „izlazi” iz ličnih okvira i danas je neoborivi dokazni materijal za kulturu pamćenja Srbije i Rusije. Šira javnost i čitaoci prvi put su u prilici da saznaju šta se dešavalo u životu srpskog oficira koji se našao u vihoru dve ruske revolucije 1917. godine, Prvog svetskog rata i u blizini velikih ljudi koji su krojili novi poredak.

Period od 29. maja 1916. do kraja avgusta 1918. revnosno je skeniran perom dobro informisanog i obrazovnog majora i sažet u šest dnevnika. Zgusnutim stilom, kao da podnosi raport, Janković je beležio viđeno u Vrhovnoj komandi u Mogiljevu i visokim ruskim vojnim i političkim krugovima kao i slike sa petrogradskih ulica, trgova, poharanog Zimskog dvorca, teatra i štampe. Bio je oči u oči sa carem Nikolajem Drugim i regentom Aleksandrom, ali i Lenjinom, Trockim, Kerenskim, Aleksejevim… Zapisivao je i delovanje Srba koji su se razmileli po Evropi čekajući milost velikih sila i da nekako prežive oluju. Utiske, komentare, ocene i sudove o ličnostima koje je video van protokola i iza kulisa, zapisivao je neposredno posle dešavanja, susreta i razgovora, što ovom štivu daje neprocenjiv dokumentarni značaj.
(…)

Ovo otkriveno štivo bremenito istorijskim podacima i događajima koji su bitni za naučnike, interesantno je i za običnog radoznalog čitaoca. Kako su Jankovićeva interesovanje bila raznovrsna, u dnevnicima je dosta priloga za sociologe, ekonomiste, geografe, etnologe, hroničare društvenih zbivanja, pa i poklonike književnosti. Sa istom pažnjom opisivao je cara Nikolaja Drugog „čiji pogled nije određen, koji pokazuje neodlučnost čoveka koji zna da je gospodar, a oseća da mu to ne pripada. (…) U zapisima često sevne žal za otadžbinom, sećanje na Moravu, napaćeni srpski narod, toplina srpske i ruske duše koju zapadnjaci ne razumeju. Ovi delovi Jankovićeve dnevnike preporučuju sociolozima i istraživačima društvenih nauka dve zemlje. – iz Predgovora Danica Otašević

Čitaj dalje

Detaljne informacije o knjizi:

Autor: Radoje Janković
ŽanrIstorija, mitologija
Izdavač: Prometej Novi Sad
ISBN:978-86-515-1511-1
Br. strana:502
Povez:Tvrd
Jezik:Srpski
Pismo:Ćirilica
Format:20cm
Datum izdavanja:2019.
Dodaj u listu želja Preporuči prijatelju

U vihoru Oktobarske revolucije (1916-1918)

Cena : 1.500,00 RSD
Količina:

Između korica ove knjige stalo je samo dve godine života pešadijskog majora Radoja M. Jankovića (1879–1943), koje je slikovito opisao u dnevničkim beleškama pre jednog veka. Događaji koji su u žiži publikacije promenili su tokove svetske i srpske istorije – Veliki rat i Oktobarska revolucija. Janković je živeo u burnim decenijama na početku minulog stoleća, u mnogim sukobima i prelomnim dešavanjima aktivno je učestvovao ili bio dobar posmatrač, pa ovaj dnevnik „izlazi” iz ličnih okvira i danas je neoborivi dokazni materijal za kulturu pamćenja Srbije i Rusije. Šira javnost i čitaoci prvi put su u prilici da saznaju šta se dešavalo u životu srpskog oficira koji se našao u vihoru dve ruske revolucije 1917. godine, Prvog svetskog rata i u blizini velikih ljudi koji su krojili novi poredak.

Period od 29. maja 1916. do kraja avgusta 1918. revnosno je skeniran perom dobro informisanog i obrazovnog majora i sažet u šest dnevnika. Zgusnutim stilom, kao da podnosi raport, Janković je beležio viđeno u Vrhovnoj komandi u Mogiljevu i visokim ruskim vojnim i političkim krugovima kao i slike sa petrogradskih ulica, trgova, poharanog Zimskog dvorca, teatra i štampe. Bio je oči u oči sa carem Nikolajem Drugim i regentom Aleksandrom, ali i Lenjinom, Trockim, Kerenskim, Aleksejevim… Zapisivao je i delovanje Srba koji su se razmileli po Evropi čekajući milost velikih sila i da nekako prežive oluju. Utiske, komentare, ocene i sudove o ličnostima koje je video van protokola i iza kulisa, zapisivao je neposredno posle dešavanja, susreta i razgovora, što ovom štivu daje neprocenjiv dokumentarni značaj.
(…)

Ovo otkriveno štivo bremenito istorijskim podacima i događajima koji su bitni za naučnike, interesantno je i za običnog radoznalog čitaoca. Kako su Jankovićeva interesovanje bila raznovrsna, u dnevnicima je dosta priloga za sociologe, ekonomiste, geografe, etnologe, hroničare društvenih zbivanja, pa i poklonike književnosti. Sa istom pažnjom opisivao je cara Nikolaja Drugog „čiji pogled nije određen, koji pokazuje neodlučnost čoveka koji zna da je gospodar, a oseća da mu to ne pripada. (…) U zapisima često sevne žal za otadžbinom, sećanje na Moravu, napaćeni srpski narod, toplina srpske i ruske duše koju zapadnjaci ne razumeju. Ovi delovi Jankovićeve dnevnike preporučuju sociolozima i istraživačima društvenih nauka dve zemlje. – iz Predgovora Danica Otašević

Dodaj komentar

Da bi ostavio komentar treba da budeš prijavljen Prijavi se

Povezani proizvodi

Knjige na osnovu tvog interesovanja

Za prikaz knjiga koje će te zanimati potrebno je da se prijaviš Prijavi se Prednosti prijave i otvaranja DK naloga?