Latinica / Ćirilica

Izaberite boju:

USD EUR

Sećanje u kamenu - okamenjeno sećanje?

Cena : 990,00 RSD
Količina:
"Ka­da tre­nut­no sta­nje ze­ma­lja na­sled­ni­ca Ju­go­sla­vi­je po­sta­ne te­ma druš­tve­nih na­u­ka, po­li­ti­ko­lo­gi­je ili me­dij­skih stu­di­ja, obič­no se ne­gde u po­za­di­ni od­mah ču­je: "me­mory mat­ters" ("se­ća­nje je va­žno"). Raz­log za to je što se sma­tra da su u vre­me pred ras­pad Ju­go­sla­vi­je, i to­kom ra­ta, oso­be­no­sti ju­go­slo­ven­skog pam­će­nja i za­bo­ra­vlja­nja, kao i se­ća­nja na Dru­gi svet­ski rat, ko­ja su bi­la pod pa­tro­na­tom dr­ža­ve i ko­je je dr­ža­va ogra­ni­ča­va­la, u pre­sud­noj me­ri uticale na po­li­tič­ku re­to­ri­ku i ide­o­loš­ke ma­ni­pu­la­ci­je. Ali upr­kos sve­mu to­me, do­sad ni­je bi­lo po­ku­ša­ja da se na­pra­vi ob­u­hvat­na em­pi­rij­ska ana­li­za so­ci­jal­nih prak­si ko­je su to­kom če­ti­ri de­ce­ni­je bi­le ka­rak­te­ri­stič­ne za na­čin na ko­ji se ču­va­lo se­ća­nje na rat, i za to ka­ko se rat pam­tio u Ju­go­sla­vi­ji. Na­pro­tiv, če­sto se ola­ko – upra­vo pod uti­skom ra­to­va u ko­ji­ma se ju­go­slo­ven­ska dr­ža­va ras­pa­da­la počev od 1991. go­di­ne – za­klju­ču­je da je ko­lek­tiv­no pam­će­nje u Ju­go­sla­vi­ji u do­ba so­ci­ja­li­zma bi­lo “za­mr­znu­to”. Me­ni se, me­đu­tim, či­ni da se me­ta­fo­rom za­mr­za­va­nja ne mo­že ob­ja­sni­ti ka­kvu je ulo­gu se­ća­nje na rat odigra­lo u pro­ce­su ras­pa­da Ju­go­sla­vi­je. Ta me­ta­fo­ra ne sa­mo da pru­ža ve­o­ma sta­tič­nu sli­ku druš­tve­nih prak­si pu­tem ko­jih se u Ju­go­sla­vi­ji ču­va­lo se­ća­nje, već ona i su­vi­še la­ko vo­di u zam­ku ko­ju pro­u­ča­va­nje kul­tu­re pam­će­nja mo­ra da iz­beg­ne po sva­ku ce­nu: vo­di sta­vlja­nju zna­ka jed­na­ko­sti iz­me­đu re­to­ri­ke zva­nič­no pro­du­ci­ra­ne i po­li­tič­ki kon­tro­li­sa­ne na­ra­ci­je o ra­tu, na jed­noj stra­ni i, na dru­goj stra­ni, raz­li­či­tih so­ci­jal­nih prak­si ko­mu­ni­ka­ci­je i per­for­man­si či­ji je pred­met ta rat­na proš­lost. Da­kle, u po­ku­ša­ju da raz­u­me­mo ka­ko i zaš­to se do­go­di­lo da se­ća­nja na Dru­gi svet­ski rat bu­du va­žna i pri­sut­na u ra­to­vi­ma de­ve­de­se­tih, ne mo­že­mo za­o­bi­ći is­tra­ži­va­nje re­al­nih prak­si pu­tem ko­jih se u so­ci­ja­li­stič­koj Ju­go­sla­vi­ji ču­va­lo se­ća­nje na rat. Ova knjiga osve­tlja­va­ te so­ci­jal­ne prak­se po­la­zeći od pre­mi­se da je od stra­ne dr­ža­ve kon­tro­li­sa­no se­ća­nje na “na­rod­no­o­slo­bo­di­lač­ki rat” i “so­ci­ja­li­stič­ku re­vo­lu­ci­ju” za­i­sta bi­lo je­dan od naj­va­žni­jih ide­o­loš­kih stu­bo­va no­ve ju­go­slo­ven­ske dr­ža­ve, te da je na nje­mu po­či­vao le­gi­ti­mi­tet za­jed­nič­ke dr­ža­ve pod vođ­stvom Ko­mu­ni­stič­ke par­ti­je Ju­go­sla­vi­je. Isto­vre­me­no, tu pre­mi­su tre­ba pre­i­spi­ta­ti sa sta­no­viš­ta ak­te­ra i kon­kret­nih prak­si i is­pi­ta­ti ka­ko se ak­tiv­no­sti Sa­ve­za bo­ra­ca Na­rod­no­o­slo­bo­di­lač­kog ra­ta (ili kra­će ju­go­slo­ven­sko­ga Sa­ve­za bo­ra­ca) pre­pli­ću sa ak­tiv­no­sti­ma dru­gih broj­nih ak­te­ra i ka­ko se za­jed­nič­ki "obavlja rad pam­će­nja". Da­kle, reč je o pam­će­nju kao pro­ce­su i prak­si – u ovom pri­stu­pu pam­će­nje ni­je neš­to što mi po­se­du­je­mo, kao in­di­vi­due ili ko­lek­ti­vi, već neš­to što či­ni­mo. Pra­te­ći isto­ri­ča­ra Dže­ja Vin­te­ra, da­jem pred­nost poj­mu se­ća­nja, shva­će­nom kao po­men i obe­le­ža­va­nje (re­mem­bran­ce), u od­no­su na po­jam pam­će­nja (me­mory), i ov­de, da­kle, is­tra­žu­jem "[…] ko­lek­tiv­no se­ća­nje (re­mem­bran­ce) kao is­hod de­la­nja, kao pro­iz­vod po­je­di­na­ca i gru­pa ko­je po­stu­pa­ju ne po na­lo­gu dr­ža­ve ili bi­lo ko­jih nje­nih po­dru­žnih or­ga­ni­za­ci­ja već za­to što ose­ća­ju da mo­ra­ju da se ogla­se". Da for­mu­li­šem ja­sno: u Ju­go­sla­vi­ji su lju­di ve­o­ma če­sto neš­to za­jed­no pod­u­zi­ma­li za­to što su im ta­ko na­lo­ži­le dr­žav­ne vla­sti – ali to ni­je uvek bio slu­čaj. A čak i ka­da je­su sle­di­li na­lo­ge vla­sti, lju­di ni­su po­stu­pa­li sa­mo kao pu­ki re­ci­pi­jen­ti na­ra­ci­ja o ra­tu či­ji je po­k­ro­vi­telj bi­la dr­ža­va. "Praktikovanje kul­tu­re se­ća
Čitaj dalje

Detaljne informacije o knjizi:

Autor: Hajke Karge
ŽanrIstorija, mitologija
Izdavač: Biblioteka XX vek
ISBN:978-86-7562-116-4
Br. strana:280
Povez:broširan
Dodaj u listu želja Preporuči prijatelju

Sećanje u kamenu - okamenjeno sećanje?

Cena : 990,00 RSD
Količina:
"Ka­da tre­nut­no sta­nje ze­ma­lja na­sled­ni­ca Ju­go­sla­vi­je po­sta­ne te­ma druš­tve­nih na­u­ka, po­li­ti­ko­lo­gi­je ili me­dij­skih stu­di­ja, obič­no se ne­gde u po­za­di­ni od­mah ču­je: "me­mory mat­ters" ("se­ća­nje je va­žno"). Raz­log za to je što se sma­tra da su u vre­me pred ras­pad Ju­go­sla­vi­je, i to­kom ra­ta, oso­be­no­sti ju­go­slo­ven­skog pam­će­nja i za­bo­ra­vlja­nja, kao i se­ća­nja na Dru­gi svet­ski rat, ko­ja su bi­la pod pa­tro­na­tom dr­ža­ve i ko­je je dr­ža­va ogra­ni­ča­va­la, u pre­sud­noj me­ri uticale na po­li­tič­ku re­to­ri­ku i ide­o­loš­ke ma­ni­pu­la­ci­je. Ali upr­kos sve­mu to­me, do­sad ni­je bi­lo po­ku­ša­ja da se na­pra­vi ob­u­hvat­na em­pi­rij­ska ana­li­za so­ci­jal­nih prak­si ko­je su to­kom če­ti­ri de­ce­ni­je bi­le ka­rak­te­ri­stič­ne za na­čin na ko­ji se ču­va­lo se­ća­nje na rat, i za to ka­ko se rat pam­tio u Ju­go­sla­vi­ji. Na­pro­tiv, če­sto se ola­ko – upra­vo pod uti­skom ra­to­va u ko­ji­ma se ju­go­slo­ven­ska dr­ža­va ras­pa­da­la počev od 1991. go­di­ne – za­klju­ču­je da je ko­lek­tiv­no pam­će­nje u Ju­go­sla­vi­ji u do­ba so­ci­ja­li­zma bi­lo “za­mr­znu­to”. Me­ni se, me­đu­tim, či­ni da se me­ta­fo­rom za­mr­za­va­nja ne mo­že ob­ja­sni­ti ka­kvu je ulo­gu se­ća­nje na rat odigra­lo u pro­ce­su ras­pa­da Ju­go­sla­vi­je. Ta me­ta­fo­ra ne sa­mo da pru­ža ve­o­ma sta­tič­nu sli­ku druš­tve­nih prak­si pu­tem ko­jih se u Ju­go­sla­vi­ji ču­va­lo se­ća­nje, već ona i su­vi­še la­ko vo­di u zam­ku ko­ju pro­u­ča­va­nje kul­tu­re pam­će­nja mo­ra da iz­beg­ne po sva­ku ce­nu: vo­di sta­vlja­nju zna­ka jed­na­ko­sti iz­me­đu re­to­ri­ke zva­nič­no pro­du­ci­ra­ne i po­li­tič­ki kon­tro­li­sa­ne na­ra­ci­je o ra­tu, na jed­noj stra­ni i, na dru­goj stra­ni, raz­li­či­tih so­ci­jal­nih prak­si ko­mu­ni­ka­ci­je i per­for­man­si či­ji je pred­met ta rat­na proš­lost. Da­kle, u po­ku­ša­ju da raz­u­me­mo ka­ko i zaš­to se do­go­di­lo da se­ća­nja na Dru­gi svet­ski rat bu­du va­žna i pri­sut­na u ra­to­vi­ma de­ve­de­se­tih, ne mo­že­mo za­o­bi­ći is­tra­ži­va­nje re­al­nih prak­si pu­tem ko­jih se u so­ci­ja­li­stič­koj Ju­go­sla­vi­ji ču­va­lo se­ća­nje na rat. Ova knjiga osve­tlja­va­ te so­ci­jal­ne prak­se po­la­zeći od pre­mi­se da je od stra­ne dr­ža­ve kon­tro­li­sa­no se­ća­nje na “na­rod­no­o­slo­bo­di­lač­ki rat” i “so­ci­ja­li­stič­ku re­vo­lu­ci­ju” za­i­sta bi­lo je­dan od naj­va­žni­jih ide­o­loš­kih stu­bo­va no­ve ju­go­slo­ven­ske dr­ža­ve, te da je na nje­mu po­či­vao le­gi­ti­mi­tet za­jed­nič­ke dr­ža­ve pod vođ­stvom Ko­mu­ni­stič­ke par­ti­je Ju­go­sla­vi­je. Isto­vre­me­no, tu pre­mi­su tre­ba pre­i­spi­ta­ti sa sta­no­viš­ta ak­te­ra i kon­kret­nih prak­si i is­pi­ta­ti ka­ko se ak­tiv­no­sti Sa­ve­za bo­ra­ca Na­rod­no­o­slo­bo­di­lač­kog ra­ta (ili kra­će ju­go­slo­ven­sko­ga Sa­ve­za bo­ra­ca) pre­pli­ću sa ak­tiv­no­sti­ma dru­gih broj­nih ak­te­ra i ka­ko se za­jed­nič­ki "obavlja rad pam­će­nja". Da­kle, reč je o pam­će­nju kao pro­ce­su i prak­si – u ovom pri­stu­pu pam­će­nje ni­je neš­to što mi po­se­du­je­mo, kao in­di­vi­due ili ko­lek­ti­vi, već neš­to što či­ni­mo. Pra­te­ći isto­ri­ča­ra Dže­ja Vin­te­ra, da­jem pred­nost poj­mu se­ća­nja, shva­će­nom kao po­men i obe­le­ža­va­nje (re­mem­bran­ce), u od­no­su na po­jam pam­će­nja (me­mory), i ov­de, da­kle, is­tra­žu­jem "[…] ko­lek­tiv­no se­ća­nje (re­mem­bran­ce) kao is­hod de­la­nja, kao pro­iz­vod po­je­di­na­ca i gru­pa ko­je po­stu­pa­ju ne po na­lo­gu dr­ža­ve ili bi­lo ko­jih nje­nih po­dru­žnih or­ga­ni­za­ci­ja već za­to što ose­ća­ju da mo­ra­ju da se ogla­se". Da for­mu­li­šem ja­sno: u Ju­go­sla­vi­ji su lju­di ve­o­ma če­sto neš­to za­jed­no pod­u­zi­ma­li za­to što su im ta­ko na­lo­ži­le dr­žav­ne vla­sti – ali to ni­je uvek bio slu­čaj. A čak i ka­da je­su sle­di­li na­lo­ge vla­sti, lju­di ni­su po­stu­pa­li sa­mo kao pu­ki re­ci­pi­jen­ti na­ra­ci­ja o ra­tu či­ji je po­k­ro­vi­telj bi­la dr­ža­va. "Praktikovanje kul­tu­re se­ća

Dodaj komentar

Da bi ostavio komentar treba da budeš prijavljen Prijavi se

Povezani proizvodi

Knjige na osnovu tvog interesovanja

Za prikaz knjiga koje će te zanimati potrebno je da se prijaviš Prijavi se Prednosti prijave i otvaranja DK naloga?