Latinica / Ćirilica

Izaberite boju:

USD EUR

Kratak uvod u recepciju francuske teorije

Cena : 770,00 RSD
Količina:

„Filozofija je univerzalna ambicija uma, a u isto vreme se ispoljava kroz sasvim jedinstvene trenutke. Uzmimo dva primera, dva posebno intenzivna i poznata filozofska trenutka. Najpre imamo trenutak grčke klasične filozofije, između Parmenida i Aristotela, između V i III veka pre nove ere, stvaralački, utemeljivački, izuzetan i, konačno, u vremenu prilično kratak trenutak. Potom imamo još jedan primer, trenutak nemačkog idealizma, između kraja XVIII i početka XIX veka, intenzivan, stvaralački i, ponovo, u vremenu kratak trenutak. Želeo bih da zastupam jednu istorijsku i nacionalnu tezu: postojao je ili postoji, zavisno od toga gde se postavljam, francuski filozofski trenutak koji se događa u drugoj polovini XX veka i uporediv – uza sve njihove međusobne razlike – sa primerima koje sam vam upravo naveo: trenutkom grčke klasične filozofije i trenutkom nemačkog idealizma. Uzmimo tu drugu polovinu XX veka: „Biće i ništavilo“, Sartrovo temeljno delo, pojavljuje se 1943. godine, a Delezovi poslednji spisi, „Šta je filozofija?“, potiču s početka 90-ih.“

Alen Badiju, Francuski filozofski trenutak

Tako široko shvaćen Badijuov „francuski filozofski trenutak“ ne poklapa se sasvim s onim što Amerikanci nazivaju „French Theory“, a u Evropi, uglavnom, kudikamo srećnijim nazivom „poststrukturalizam“. Ipak, poststrukturalistički teoretičari čine njegov najbitniji i najkarakterističniji deo. Reč je o grupi filozofa i mislilaca rođenih uglavnom 20-ih i 30-ih godina i koji su, čak i kada su ranije rođeni (kao Lakan ili Bart), svoju popularnost stekli 60-ih godina, a najbitniji radove objavili u toj i narednoj deceniji. Kako se već zgodno primetilo – njihov uspon i vrhunac rada i delovanja vremenski se poklapa s planetarnim usponom i vrhuncem rok muzike. I poput nje – u Americi i Evropi izazivali su ushićenje i otpor. „Kratak uvod u recepciju ’Francuske teorije’“ daje nekoliko tekstova nastalih povodom knjige Fransoa Kisea „French Theory. Fuko, Derida, Delez & Co i preobražaj intelektualnog života u SAD“ i dodatno rasvetljava fenomen uspeha francuskih mislilaca, s jedne strane, i straha od njih, s druge. U zborniku se nalaze tekstovi Džonatana Kalera, Alena Badijua, Stenlija Fiša, intervju s Fransoa Kiseom i jedno predavanje Mišela Fukoa.

Čitaj dalje

Detaljne informacije o knjizi:

Autor: Priredio: Dejan Aničić
ŽanrFilozofija, misli
Izdavač: Karpos
Br. strana:84
Prevodilac:Olja Petronić, Miljana Protić et al
Jezik:Srpski
Pismo:latinica
Format:20cm
Dodaj u listu želja Preporuči prijatelju

Kratak uvod u recepciju francuske teorije

Cena : 770,00 RSD
Količina:

„Filozofija je univerzalna ambicija uma, a u isto vreme se ispoljava kroz sasvim jedinstvene trenutke. Uzmimo dva primera, dva posebno intenzivna i poznata filozofska trenutka. Najpre imamo trenutak grčke klasične filozofije, između Parmenida i Aristotela, između V i III veka pre nove ere, stvaralački, utemeljivački, izuzetan i, konačno, u vremenu prilično kratak trenutak. Potom imamo još jedan primer, trenutak nemačkog idealizma, između kraja XVIII i početka XIX veka, intenzivan, stvaralački i, ponovo, u vremenu kratak trenutak. Želeo bih da zastupam jednu istorijsku i nacionalnu tezu: postojao je ili postoji, zavisno od toga gde se postavljam, francuski filozofski trenutak koji se događa u drugoj polovini XX veka i uporediv – uza sve njihove međusobne razlike – sa primerima koje sam vam upravo naveo: trenutkom grčke klasične filozofije i trenutkom nemačkog idealizma. Uzmimo tu drugu polovinu XX veka: „Biće i ništavilo“, Sartrovo temeljno delo, pojavljuje se 1943. godine, a Delezovi poslednji spisi, „Šta je filozofija?“, potiču s početka 90-ih.“

Alen Badiju, Francuski filozofski trenutak

Tako široko shvaćen Badijuov „francuski filozofski trenutak“ ne poklapa se sasvim s onim što Amerikanci nazivaju „French Theory“, a u Evropi, uglavnom, kudikamo srećnijim nazivom „poststrukturalizam“. Ipak, poststrukturalistički teoretičari čine njegov najbitniji i najkarakterističniji deo. Reč je o grupi filozofa i mislilaca rođenih uglavnom 20-ih i 30-ih godina i koji su, čak i kada su ranije rođeni (kao Lakan ili Bart), svoju popularnost stekli 60-ih godina, a najbitniji radove objavili u toj i narednoj deceniji. Kako se već zgodno primetilo – njihov uspon i vrhunac rada i delovanja vremenski se poklapa s planetarnim usponom i vrhuncem rok muzike. I poput nje – u Americi i Evropi izazivali su ushićenje i otpor. „Kratak uvod u recepciju ’Francuske teorije’“ daje nekoliko tekstova nastalih povodom knjige Fransoa Kisea „French Theory. Fuko, Derida, Delez & Co i preobražaj intelektualnog života u SAD“ i dodatno rasvetljava fenomen uspeha francuskih mislilaca, s jedne strane, i straha od njih, s druge. U zborniku se nalaze tekstovi Džonatana Kalera, Alena Badijua, Stenlija Fiša, intervju s Fransoa Kiseom i jedno predavanje Mišela Fukoa.

Dodaj komentar

Da bi ostavio komentar treba da budeš prijavljen Prijavi se

Povezani proizvodi

Knjige na osnovu tvog interesovanja

Za prikaz knjiga koje će te zanimati potrebno je da se prijaviš Prijavi se Prednosti prijave i otvaranja DK naloga?