Olimpijske igre, koje okupljaju najbolje sportiste iz celog sveta, iz svih sportskih disciplina, postaju svečanost ljudskih mogućnosti, temeljenih na atletskim postignućima, tehnološkim postignućima, ali i zajedništvu nacija. Od vremena Coubertinovog gesla ("važno je učestvovati"), do modernog olimpizma, sport je postao "unosan biznis", ali i jako političko oružje.

Organizacijom Olimpijskih igara, najveće svetske priredbe, svaka zemlja, pokrajina i grad skreću na sebe pažnju sveukupne svetske javnosti preko savremenih medija, pa nastoje te okolnosti iskoristiti u različite svrhe. Sigurno je da privreda dotične zemlje, pokrajine i grada ima od toga koristi, za vreme održavanja samih igara, i posle njih. Na čelo Igara posljednjih godina dolaze profesionalci – preduzetnici i sve složeniji menadžment, pa odgovarajući marketing, kao i ovi sportovi i niz drugih aktivnosti vezanih za poslovnu i organizacijsku stranu igara. Olimpijski odbori postaju profesionalna tela, a igre se financiraju kao poslovne organizacije. Ni sportisti na olimpijskim igrama nisu više amateri, već profesionalci. U knjizi se istražuju društveni i određeni makroekonomski i mikroekonomski aspekti Olimpijskih igara. Iznose se odgovoriti na sledeća ključna pitanja:

• Koji su efekti Olimpijskih igara na ekonomsko stanje grada i zemlje domaćina
• Ko su «pobednici», a ko «gubitnici» u organizaciji Olimpijskih igara?
• Kako teče proces «komercijalizacije» Olimpijskih igara?
• Kako će se finansirati buduće Olimpijske igre ako se nastave zapažene tendencije?
• Koji su sadašnji izvori finansiranja i kako će se ubuduće kretati operativni troškovi igara?

"Olimpizam je životna filozofija koja veliča i spaja u uravnoteženu celinu odlike tela i uma, i povezuje sport s kulturom i obrazovanjem" - Pierre de Coubertin